Jedno vrlo često pitanje koje dobijem je kako pronađem vrijeme da čitam, pa sam odlučila napisati par slova baš na tu temu.

Svake godine, na samom početku iste, sebi zadam određeni broj knjiga koje želim pročitati i taj broj nikada nije manji od 10, a najčešće se držim broja 15.

Nekome i taj broj može izgledati smiješno, ali uz poslove, malu dječicu bez koje je ponekad nezamislivo otići na toalet i činjenicu da je ostatak obitelji daleko, taj broj je meni osobno veliki uspjeh.

Ove godine mi se sve čini da ću „prešišati“ zadani cilj već u devetom mjesecu, što se zadnji put dogodilo u prošlom životu u kojem nisam bila supruga i majka.

Kada čitam?

Ako pretražujete na internetu kako pročitati više knjiga, kako pronaći vrijeme za čitanje, uglavnom ćete pronaći slične savjete i strategije:

• Odredite cilj, odnosno broj stranica koje ćete pročitati. Ako čitate 10 stranica prije spavanja svaku noć to znači 12 pročitanih knjiga godišnje (prosječne duljine 330 stranica).

• Imajte raspored čitanja. Osim broja stranica, odredite u koje doba dana ćete čitati. Tako ćete imati motivaciju. Primjerice, ako odlučite čitati kasno popodne ili navečer, vjerojatno je da ćete izgubiti motivaciju zbog umora. Preporuka je da čitate u prvom dijelu dana.

S brojem stranica je vrlo prosta matematika ali ja ne mogu baš svaki dan čitati prije spavanja. Istina je da vrlo rijetko uopće mogu čitati prije spavanja jer nakon cijelog dana, moja koncentracija je vrlo upitna.

Moje jutro svakako počinje prerano da bih žrtvovala još 20 minuta sna kako bi čitala knjigu pa sam vrlo brzo shvatila da ni taj recept neće biti za mene.

Kada sam prestala tražiti u svome danu vrijeme za knjigu, kada sam se prestala opterećivati brojem stranica koje moram pročitati počela sam ozbiljno čitati, kad god stignem i gdje god stignem. Obavezno čitam vikendom, ujutro uz kafu. Nekada je to deset stranica, nekada samo dvije. Sve češće na spavanje idem 15 minuta ranije da bih pročitala par stranica. Najčešće čitam dok pospremam.

Neobično? Poprilično.

Kad pospremam, posebno nešto što mi se nikako ne radi, podijelim posao u „faze“ i nagradim se nakon svale završene s par stranica knjige. Ako čistim kuhinju, nakon što očistim pećnicu, pročitam par stranica pa idem dalje na kuhinjske ormariće. Traje dulje ali čitam 😉

Olakšavajuća okolnost je da ne gledam TV,baš je rijetkost da pogledam neku seriju ili film pa kada djeca zaspu, a muž gleda film, ja se družim s knjigom. U torbi uvijek imam knjigu, čitam na autobuskim stanicama, dok čekam red u bankama i bolnicama (tih čitanja bih da je što manje), i obavezno čitam dok putujemo – jedna sam od onih kojima čitanje u vožnji ne izaziva mučninu.

U doba društvenih mreža i dostupnih digitalnih sadržaja ljudi sve manje čitaju knjige i posežu za digitalnim vijestima i sadržajima na društvenim mrežama. Čini mi se kako više nije “popularno” uzeti knjigu u ruke, ali što ako čitanje knjiga ima dugoročnih beneficija?

Osim što doprinosi našem riječniku i elokvenciji, čitanje knjiga ima i brojne druge prednosti koje se prvenstveno odnose na duševno zdravlje svih nas, a koje je ključno za naše fizičko zdravlje. Čitanje smanjuje stres, ublažava depresiju, jača naše kognitivne sposobnosti i savršena je prevencija protiv demencije i Alzheimerove bolesti, podstiče kreativnost i na kraju je vrlo pristupačan vid zabave.

Znam da nemate luksuz od nekoliko sati dnevno za čitanje knjige i teško da ćemo s današnjim tempom i načinom života uspjeti knjigu pročitati u par dana.

Ali to ne znači da nemate vremena za čitanje.

Kako pronađem vrijeme za čitanje? Jednostavno je i zapravo je sve moglo stati u jednu rečenicu – odlučim da ću 10-15 minuta vremena u danu čitati.

Ako samo jedna osoba među vama koji ste došli do kraja ovog posta pronađe vrijeme za jednu knjigu, 10 minuta u danu,  moj posao ovdje je završen – uspješno!

i za kraj:

Čitate li 200 knjiga u jednoj godini to je 417 sati godišnje.

Čini vam se puno?

U prosjeku godišnje na društvenim mrežama provedete 608 sati, a 1642 sati ispred televizijskih ekrana!